Alijansa protiv diskriminacije Roma

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti: Svi smo ljudi i međusobno zavisimo jedni od drugih

Aktivnosti Alijanse protiv diskriminacije Roma predstavljene su i u kultnoj emisiji na romskom jeziku Them Rromano, na javnom servisu RTV Vojvodina 28. januara 2021. Emisiju, koja je realizovana u studiju RTV Vojvodine i putem ZOOM platforme, vodio je Petar Nikolić, urednik romske redakcije, koji je istakao da je ova emisija posvećena znanju i obrazovanju, vrednostima koje nemaju alternativu.

Kako je Nikolić na početku emisije istakao, potrebno je boriti se da budemo najbolji, u dijalogu je važno strpljenje. On je govorio o značaju dijaloga i komunikacije, da znamo da saslušamo jedni druge i pokažemo da razumemo da živimo u XXI veku i da smo nešto naučili od sukoba u XX veku, u kojima je stradalo romsko stanovništvo. Kako je istakao Nikolić, najveća diskriminacija od 1945. u Evropi je prema Romima, zato je bitno voditi dijalog tamo gde mu je mesto – u sistemu.

Petar Antić - projektni menadžer Nemačke organizacije za saradnju GIZ, podsetio je na prvu kampanju koju je GIZ podržao, pod nazivom „Upoznaj, ne sudi“, koja je upravo išla u pravcu upoznavanja i dijaloga.

„Uzrok diskriminacije Roma je nepoznavanje romske populacije. Upoznajmo se da bismo se razumeli, da ne gradimo svoje stavove na osnovu nekih stereotipa ili na osnovu ideja kako neko ima određen karakter.“, istakao je Antić i dodao da je neophodno graditi odnos građana prema institucijama kroz poverenje.

Antić se osvrnuo na Izveštaj poverenice za zaštitu ravnopravnosti iz 2020. godine, po kome se u delu istraživanja položaja romske manjine svaki četvrti učesnik istraživanja (26%) izjasnio da smatra da ima lično iskustvo diskriminacije, dok svaki drugi (54%) izjavljuje da ni on, ni neko od njegovih članova porodice, nije bio diskriminisan. Gotovo polovina (48%) učesnika ankete je sasvim sigurna da postoji institucija za zaštitu od diskriminacije, dok je udeo neobaveštenih o mehanizmima zaštite nešto veći (52%). Među onima koji su obavešteni o postojanju institucije za zaštitu od diskriminacije, naveli su da se nisu obraćali za zaštitu.

„Prema istraživanjima Poverenice, veliki broj građana ne bi reagovao u slučaju diskriminacije, a kada govorimo o romskoj populaciji, ono što je važno je da, prema Istraživanju percepcije Roma o diskriminaciji, 52% građana romske nacionalnosti ne poznaje mehanizme zaštite od diskriminacije, što govori da je potrebno podizati svest kod Roma o mehanizmima, upoznavati ih, raditi na terenu, uključivati aktiviste. Upravo zbog toga je GIZ podržao Alijansu protiv diskriminacije Roma da organizuje kampanju usmerenu ka romskoj populaciji sa ciljem podizanja njihove svesti i upoznavanja sa mehanizmima protiv diskriminacije.“, kazao je Antić i dodao da je institucija Poverenika za zaštitu ravnopravnosti primila mali broj pritužbi na diskriminaciju na osnovu nacionalne pripadnosti, ali su među njima najbrojnije pritužbe Roma.

„Mnogo veći broj bi bio da se Romi zaista reaguju. Koristim priliku i pozivam sve građane, koji misle da su diskriminisani da iskoriste instituciju Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i sve druge mehanizme, da reaguju. To je jedini način.“, istakao je Antić.

Nenad Vladisavljev iz Alijanse protiv diskriminacije Roma predstavio je aktivnosti Alijanse u okviru Kampanje za osnaživanje romske zajednice za suzbijanje diskriminacije.

„Alijansa protiv diskriminacije Roma je savez udruženja – 9 organizacija iz devet regiona, okupljenih 2019. godine oko činjenice da žrtvama diskriminacije nedostaje mreža podrške. Ljudi nisu sigurni kome da se obrate, nedostaje posmatračka misija koja će posmatrati šta se dešava na terenu, beležiti slučajeve diskriminacije, nuditi odgovore i tražiti reakciju sistema. Mi u Alijansi imamo pravnu službu koja pruža podršku ljudima ukoliko smatraju da su diskriminisani ili nisu sigurni, da su, možda, žrtve zločina iz mržnje, što je već krivično delo. Ljudi mogu preko našeg sajta da se jave, da razgovaraju sa pravnikom, provere, vide koji su mehanizmi za zaštitu... I romskoj zajednici i organizacijama nedostaju određeni kapaciteti i razumevanje problema u celosti, i zato smo i tražili podršku donatora, što je GIZ prepoznao i odgovorio na naš zahtev da i sami dobijemo podršku ljudi na terenu.

Imamo devet takozvanih monitora. To su ljudi koji odlaze u romska naselja, razgovaraju sa ljudima da vide da li postoji neki slučaj diskriminacije. Ovim organizacijama i tim monitorima ljudi mogu da se jave. Između ostalog, monitori organizuju infosesije. Do sada ih je organizovano preko 20 u ovih devet gradova, i tu je prisustvovalo više od 550 korisnika koji su mogli da čuju šta je a šta nije diskriminacija i kako da reaguju ukoliko se dogodi i šta mogu da očekuju.

Alijansa je odgovor na probleme, Romi sami nisu svesni mogućnosti da ukoliko smatraju da su žrtve diskriminacije i govora mržnje kome da se obrate. Nisu ljudi ni sigurni da li je to diskriminacija, to je jedan problem, drugi problem je velika etnička distanca prema romskoj zajednici...“ kazao je Vladisavljev i dodao da je najvažnije da se mladi druže jer lakše uspostavljaju i održavaju komunikaciju nego zreli ljudi.

„To je put da se ljudi bolje upoznaju, vide koliko su slični i razumeju onu drugu stranu i različite stavove koje imaju po nekim pitanjima. Najbolji put za razbijanje predrasuda i stereotipa, koji prethode diskriminaciji jeste da se ljudi upoznaju, saslušaju jedni druge, razgovaraju i imaju zajedničke aktivnosti. Živimo u vremenu gde je sve manje dijaloga i razgovora, te koristimo posredne kanale komunikacije. Ova emisija upravo tome služi, da ljudi preko javnog servisa upoznaju Rome, vide da su to ljudi sa istim problemima kao i svi ostali...“ istakao je Vladisavljev.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković složila se sa Petrom Antićem da je glavni uzrok diskriminacije međusobno nepoznavanje građana, ili pravljenje da se ne poznajemo.

„Svi smo mi samo ljudi i međusobno zavisimo jedni od drugih, kao što je pokazala i ova Kovid – kriza i krajnje je vreme da otklonimo tu predrasudu u glavi. To je prvi način, i to je na kulturološkom nivou jer je kultura ta koja nas određuje i najbitniji je segment u stanju naše svesti, koji najviše utiče na naše živote. Drugi, ne manje važan segment je funkcionisanje institucija. Oni treba da budu adresa. Da li su uvek – nisu. To ostavlja gorak ukus kod svakog građanina, kada naiđe na selektivnu pravdu. To se našim sugrađanima, Romkinjama i Romima često dešavalo da nailaze na drugačiji tretman. To znam jer vodim instituciju kojoj se građani obraćaju upravo zbog nejednakog tretmana i naše iskustvo pokazuje da su Romi i Romkinje izloženi svim vidovima posredne i neposredne diskriminacije u svim segmentima društvenog života.“ istakla je Poverenica.

Ona kaže da se tokom prakse pokazalo da su najveći problemi neadekvatni uslovi života u neformalnim naseljima.

„Imali smo u praksi slučajeve prinudnog iseljavanja i slučajeve segregacije, koji su sve ređi, u oblasti stanovanja i obrazovanja, a u poslednje vreme naročito je prisutan trend diskriminacije na društvenim mrežama - uvredljivo i ponižavajuće postupanje i, u najtežim slučajevima, govor mržnje i uvredljivi grafiti po romsku zajednicu - to kaže praksa. Najveći napredak je u obrazovanju, a tako to treba i da bude, jer ne možemo da govorimo o ravnopravnosti bez jednakih uslova za obrazovanje. Oni još uvek nisu jednaki ali tu imamo najveći pomak počevši od predškolskog i osnovnog obrazovanja gde je mnogo veći procenat upisa i smanjenje napuštanja školovanja. Naravno, i to je nedovoljno jer moramo imati nultu toleranciju na napuštanje školovanja, ali imamo i mnogo veći broj upisa romskih studenata na fakultete i više škole. Posebno me raduje što naša istraživanja o odnosu građana i građanki prema diskriminaciji, koja radimo svake treće godine, pokazuju da više od 80% naših građana podržava mere afirmativne akcije. Ranije je postojao veći otpor, jer se smatralo da neko nekome nešto tu uzima, a ne da se radi o suštinski nejednakim startnim pozicijama i drago mi je da se to promenilo u svesti naših ljudi.“, istakla je Poverenica.

Govoreći o institucijama, Janković je istakla da su naučili da rade zajedno, ali ima puno prostora za unapređenje.

„Mi nismo zadoovljni, pre svega, brzinom implementacije naših preporuka. Stalno je nešto preče od ljudi. Procenat postupanja po našim preporukama je visok, od 80 do 90%, i mnogo toga se radi, ali još nije dovoljno. Moramo imati strpljenja, ne mogu stvari preko noći da se reše. Mnogo toga se uradilo, ali je došlo vreme za jednu novu dinamiku, da se rešavanje egzistencijalnih pitanja ubrza.“

Petar Nikolić je istakao da u Srbiji ima oko 600 romskih naselja i da su ljudi iz kancelarije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti zalazili vrlo često u ta naselja, razgovarali o ranim brakovima, imunizaciji, planiranju porodice...

„Nedovoljno smo po naseljima, naročito u prošloj godini koja je bila puna izazova te smo ređe odlazili u romska naselja. Rani brakovi imaju nejednak tretamn, institucije se različito odnose prema dečijim brakovima kada se radi o romskim zajednicama i većinskom stanovništvu. To je kompleksan problem koji se ne radi iz kancelarije, jer se još uvek veliki broj romskih devojčica udaje u detinjstvu ili adolescenciji i to još uvek ne nailazi na odgovor institucija, mada nije jednostavno za rešavanje. Tu su od nemerljivog značaja organizacije civilnog društva koje se bave time, naročito ženske romske aktivistkinje. Ne možete na tome da radite sami i upravo tu dolazi do izražaja ona međuzavisnost sa početka priče, jer niko bolje ne poznaje samu zajednicu od onih koji iz nje dolaze.“, istakla je Janković i dodala da je internacionalizacija važna, kao i da javno razgovaramo i pronalazimo trajna rešenja. Ona je napomenula da u njenoj kancelariji radi jedan od predstavnika romske nacionalne manjine, koji je mnogo pomogao u razumevanju kulturoloških razlika.

„Vi kao instutucija morate da odražavate nacionalni sastav stanovništva, iako nije obaveza. Moj kolega je dozvolio da se javno govori o njegovoj nacionalnosti, jako je važno da vidite da se može raditi u državnoj instituciji, važno je videti ljude na ekranu, ja bih volela da vidim mladog Roma ili Romkinju koji vodi program, vodi emisiju, da to bude nešto sasvim normalno i da se ne prepričava kao svetsko čudo što se čovek neke druge nacionalnosti nalazi na nekom mestu.“

Kristina Todorović, pravnica Alijanse protiv diskriminacije Roma govorila je na panel diskusiji o radu monitora na terenu i zabelezenim slučajevima diskriminacije i govora mržnje.

„Ne smemo da ćutimo, potrebno je puno strpljenja, da se bavimo ovom temom i prevaziđemo izazove koji nam stoje na putu. Značajno je što projekat postoji, budući da je neophodno da se ovo naše znanje i iskustvo prelije do svih članova našeg društva, da se odlazi na teren i zato je formiran Tim monitora, koji se direktno bave ljudima u zajednici. Oni ljudima objašnjavaju šta je diskriminacija a šta nije, šta je govor mržnje a šta zločin iz mržnje. Osim terminološkog dela, kroz primere iz naše desetogodišnje prakse trudimo se da im objasnimo kako to u praksi izgleda. Svesni smo da imamo zakone, da smo usvojili različite međunarodne konvencije koje nas obavezuju da poštujemo principe ravnopravnosti, ali svi dobro znamo da u praksi, na terenu, situacija nije baš takva kao što piše u našim pozitivnim propisima, te je potrebno da reaguju i institucije. Kroz šestodnevne treninge objasnili smo osnovne principe, kako to izgleda u praksi i ukazali smo im na to kako mogu da zaštite ili da ostvare neka svoja prava koja su povređena od strane nekog državnog organa. Objasnili smo im kako se ide na sud, kada se ide na sud, šta radi Poverenica za zaštitu ravnopravnosti, na koji način mogu da se obrate njoj, kako sudu, koji su neophodni uslovi... Monitori na terenu, pored toga što informišu, prikupljaju podatke o slučajevima diskriminacije, a prijavljen je i najozbiljniji problem – zločin iz mržnje.“

Gordana Simonović Veljković, medijska stručnjakina Alijanse na projektu Kampanja protiv diskriminacije Roma, govorila je o odnosu medija prema romskoj zajednici u Srbiji.

„Vrlo je važno dati glas obespravljenima, ali je bitno i na koji način to uraditi. Centar za istraživanje javnih politika je u aprilu 2014. objavio analizu izveštavanja medija o Romima i Romkinjama i najinteresantnije je što se stalno ponavljalo da je u pitanju „faktografija bez konteksta“. Romska ženska mreža već duži vremenski period prati medije tokom svojih kampanja, i rezultati ovog praćenja potvrđuju da se radi upravo o suvim informacijama bez konteksta. Ne možete znati šta se dešava u zajednici sedeći u kancelariji. Morate da izađete na teren i vidite šta se tamo dešava, ne možete davati informacije koje stignu u formi saopštenja, koliko god relevantni bili izvori, a da ne odete u zajednicu u kojoj se to dešava, za koju su informacije vezane, da ne uzmete u obzir ljude, njihov doživljaj, emocije i priču.“, rekla je Simonović – Veljković i dodala da je Alijansa tokom 2021. godine više puta reagovala na različite slučajeve diskriminacije.

„Kada je nekolicini momaka romske nacionalnosti u Smederevskoj Palanci zabranjen ulazak u diskoteku, Alijansa je reagovala saopštenjem, svi su mediji to preneli, reagovale su i institucije, ali me zanima da li je bilo novinara ili redakcije koja se zainteresovala da izađe na teren i malo dublje istraži tu priču.“

Na pitanje koliko je važno zadržati profesionalizam i ne podleći senzacionalizmu Simonović – Veljković je rekla da je to veoma važno, jer upravo senzacionalizam podgreva stereotipe, predrasude i netrpeljivost koji su veliki problem i da se senzacionalistički pristupa i kada se izveštava o negativnim pojavama u jednoj zajednici, ali i o pozitivnim pojavama.

„Čini mi se da je ključ rešenja negde na lokalu. Moramo da zađemo u naše male zajednice. Koliko se često dešava da u romsko naselje novinar dođe a da to nije Đurđevdan ili Svetski dan Roma, da vidi šta se tamo radi, da se ljudi upoznaju, jer smo već od kolega čuli da je nepoznavanje uzrok diskriminacije... Mi se ne poznajemo međusobno. Retke su redakcije u kojima imamo Rome kao kolege, izuzev kada se radi projektno. Trebalo bi da napravimo neku strategiju, da naša struka krene da malo više radi na tim pitanjima, ali i da dobijemo kolege romske nacionalnosti. Čak i da fakulteti odrade svoj deo posla, da daju pripadajući značaj nedskriminatornom izveštavanju, na lokalu imamo ljude koji u medije ne dolaze sa tih fakulteta, uvek su tu zaposleni ljudi iz različitih struka koji nemaju znanje potrebno za rad sa marginalizovanim grupama. Tu su ključ nevladine organizacije, tu je bitna saradnja i obrazovanje mladih kolega koji tek ulaze u ovaj posao - da znaju kako izveštavati, da prihvate i prigrle manjinske zajednice i da to izveštavanje bude onakvo kakvo treba da bude: nepristrasno, zasnovano na činjenicama i da uzima u obzir i kontekst o kome govorimo, jer nemamo svi iste polazne tačke, iste uslove i mora da se sagleda čitava slika.“

U diskusiju se uključila i Radmila Nešić, predsednica Udruženja građana Ternipe iz Pirota, koja je pozdravila učesnike Panela i istakla da je Alijansa je otpor strahu romske zajednice i njihova snaga.

„Romi su godinama živeli u strahu, on i danas postoji, ali se kroz Alijansu stvara odbrambeni mehanizam, Mi smo ove godine predsedavajuća organizacija Alijanse, tako da smo preuzeli odgovornost za ovaj projekat zahvaljujući GIZ-u, i meni drago kada vidim naše saradnike, pravnice, novinare, ljude na terenu, mislim da imamo malo oružje i ovom prilikom pozivam sve ostale organizacije da se priključe Alijansi kako bismo omasovili i osnažili pokret i imali odgovor na taj strah koji godinama se nalazi među romskom zajednicom. Rome treba osnažiti da se bore za svoja prava. Multisektorska saradnja je veoma bitna, kao što je rekla poverenica.

Moram da se složim sa njom kada kaže da nije zadovoljna. S’ jedne strane kao Alijansa reagujemo, Poverenica i Zaštitnik građana su ti koji odmah reaguju, pruže podršku, ali kasnije, kada treba da se donese konačna odluka, kada je tu Ministartsvo unutrašnjih poslova, pravosuđe, sud, e tu je problem. Sam sistem kasni u primeni preporuka koje daju Zaštitnik i Poverenica. Moramo biti malo efikasniji, zato kažem da želim da Alijansa bude još brojnija, pozivam organizacije da nam se pridruže, institucije da nam budu podrška i ceo sistem da reaguje pravovremeno a ne da kasni sa odgovorima i reakcijama.“, naglasila je Nešić.

Panel diskusiju zaključila je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, koja je istakla da je veoma važno da saslušamo jedni druge i da je ovaj događaj pravi način za takvu komunikaciju.

„Može bolje, naravno. Inače, bilo šta u ljudskom svetu ima smisao tek ako priznaje čoveka kao najveću vrednost. Mislim da nije bilo boljeg načina da se ova godina privodi kraju od jednog ovakvog dijaloga, mislim da je ovo jedna od onih emisija koje dodaju pravu vrednost i rasvetljavaju ove pojave na pravi način. Mislim da je ovo vreme buke u kome jedni druge uopšte ne čujemo. Ljudi ponekad pričaju iste stvari, ali u tom nadmetanju ko će biti glasniji oni se uopšte ne čuju. Mi postojimo da bismo služili i slušali. Za to nas plaćaju građani Republike Srbije. Mislim da to često zaboravljaju državni službenici i funkcioneri, da postojimo zbog građana, ima još uvek neadekvatnog odnosa, razni su razlozi... Previše toga je prisutno u javnosti što predstavlja jedno neljudsko ponašanje gde vi, koji postojite zbog građana, a uopšte niste spremni da čujete niti da rešavate probleme, ili čak ima jednog i dalje dosta prisutnog narativa „Samo ne u mojoj smeni“, „Ovo nije za mene“... „

U okviru Panel diskusije prikazan je video „Reaguj, ne ćuti – prijavi diskriminaciju!“, koji je poverenica komentarisala kao sjajan prilog koji odlično oslikava situaciju i pokazuje da biznis i ljudska prava nisu na suprotnim stranama, nego na pravim - ako i jedan i drugi pojam doživljavamo na pravi način.

Centar za prava manjina (CPM)

Centar za prava manjina (CPM) je neprofitna, nevladina organizacija čije je delovanje usmereno na opšte poboljšanje položaja Roma u Srbiji. Osnovan je 2001. godine od stane grupe romskih aktivista različitih opredelјenja, uzrasta i profesija, ali odlučnih da daju svoj doprinos unapređenju položaja Roma u Srbiji. Između ostalog, CPM je angažovan na polju javnog zastupanja zaštite prava Roma. Nekoliko godina unazad, CPM sistematski prati i izveštava domaću i međunarodnu javnost o stepenu poštovanja prava romske nacionalne manjine u Srbiji, pružajući istovremeno i besplatnu pravnu pomoć pojedincima žrtvama diskriminacije i rasno motivisanog nasilja. U osnovne aktivnosti  Centra spadaju: a) sistemsko praćenje poštovanja prava romske nacionalne manjine, b) pružanje pravne pomoći romskim žrtvama diskriminacije i rasno motivisanog nasilјa, c) predlaganje mera za unapređivanje prava manjina, i d) publikovanje izveštaja o nalazima Centra.

U okviru svojih aktivnosti, CPM je učestvovao u kreiranju najznačajnijeg nacionalnog dokumenta o Romima - Akcioni Plan za Rome, koji je usvojen od strane Vlade Republike Srbije; CPM nadgleda implementaciju Akcionih planova. istražuje i dokumentuje ilegalno ili diskriminatorno delovanje prema Romima; i preporučuje mere za poboljšanje položaja Roma. Centar za Prava Manjina sarađuje i sa drugim NVO koje su posvećene poboljšanju položaja romske zajednice.

Glavne aktivnosti CPM su usklađene sa misijom i strategijom Centra za Prava Manjina:

  • Jačanje pravne zaštite romskih žrtava kršenja ljudskih prava
  • Dalji razvoj i implementacija Akcionih Planova za primenu Nacionalne Strategije za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Republici Srbiji;
  • Omogućavanje Romima da bolje ostvaruju svoja prava na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje i adekvatno stanovanje;

Glavni rezultati CPM ostvareni na osnovu našeg rada:

  • Zaštita prava na pristup zdravstvenoj zaštiti
  • Zaštita ljudskih prava Roma;
  • Jačanje uloge romskog civilnog društva u monitoringu i implementaciji zdravstvenih politika i propisa;
  • Poboljšanje političke participacije Roma u javnoj administraciji;
  • Podrška razvoju anti-diskriminatornog okruženja u školama za romsku decu;
  • Javno zastupanje Roma
  • Zaštita prava pacijenata i prava Roma;

NVO „OFER“ (Omladinski forum za edukaciju Roma)

NVO „OFER“ (Omladinski forum za edukaciju Roma) je osnovano 2002 godine kao nestranačko i neprofitno udruženje, čija je osnovna delatnost obrazovanje i rad sa mladima.

Danas je NVO „OFER“ spona između pojedinaca i lokalne zajednice, socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih institucija i lokalnih samouprava u Pčinjskom okrugu.

Naši ciljevi su:

  • Da doprinesemo stvaranju humanog društva kroz realizaciju programa i projekata koji su usmereni ka unapređenju kvaliteta obrazovanja dece i mladih;
  • Da utičemo na smanjenje diskriminacije i marginalizacije u obrazovanju i uopšte u društvu;
  • Da podstičemo ravnopravnu uknjučenost sve dece i mladih u društvene tokove;
  • Da podstičemo aktivizam kod mladih i marginalizovanih grupa;
  • Da razvijamo istraživački rad i obrazovanje.

Največi doprinos organizacija je dala na podizanju nivoa obrazovanja dece iz marginalizovanih grupa, posebno dece romske nacionalne zajednice u Pčinjskom okrugu, implementirajuči programe i projekte usmerene ka povećanju broja dece koja upisuju i završavaju osnovnu školu ali i povećanju broja upisanih srednjoškolaca i studenata. Pružamo podršku starim osobama kroz direktna davanja, podržavamo porodice u obrazovanju kroz udžbenike i školske materijale. Razvijamo svest roditelja kroz konstantne radionice o poznavanju i potrebama obrazovanja njihove dece i pružamo psihosocijalnu podršku Romkinjama i raseljenim osobama u kolektivnim centrima. To su samo neki doprinosi ostvarivanju zacrtanih cinjeva naše organizacije i svrhe našeg postojanja, ali je neophodno istaći još nekoliko veoma važnih delokruga u kojima pružamo podršku, a to su uvođenje u registar neregistrovanih osoba, odnosno „pravno nevidljivih“, podrška povratnicima iz zapadno evropskih zemalja na ostvarivanju njihovih prava, nostrifikacija dokumentacije njihove dece i njihov povratak u sistem obrazovanja.

Poseban doprinos dajemo suzbijanju dirskriminacije osoba koji pripadaju manjinskim grupama. Radi ostvarivanja tog cilja implementirali smo višegodišnji program koji je imao za cilj da edukujemo naše volontere koji će u svakom momentu pružiti podršku na prevazilaženju problema diskriminacije, istovremeno upoznajuci zajednicu o tome šta je diskriminacija, kome je prijaviti i kako je prevazići. Program je u periodu od 2015- 2018 godine finansirala Švedska organizacija „Civil Rights Defenders“.



Moravska 104, 17520 Bujanovac
+381 17 652 008, E-mail: ofer_bujanovac@yahoo.com, crc_kenan@hotamil.com web: www.ofer.org.rs

Udruženje građana "Romani cikna"

UG „Romani cikna“ nastalo je 2010. godine, sa ciljem jačanja integrativnih procesa Romkinja i Roma u zajednicu kroz rad na poboljšanju njihovog socijalnog, ekonomskog, zdravstvenog, obrazovnog i kulturnog statusa.

Zalaže se za:

  • Razvoj i primenu programa funkcionalnog i inkluzivnog obrazovanja;
  • Promociju i zaštitu ljudskih, manjinskih i ženskih prava;
  • Promociju i očuvanje obeležja svojstvenih romskoj zajednici;
  • Multikulturalnost i zajedničko življenje;
  • Razvoj civilnog sektora i žensko romskog aktivizma;
  • Podsticanje uključivanja Romkinja u proces  donošenja odluka;
  • Suzbijanje svih oblika diskriminacije.

Osnovni principi koji nas rukovode u radu su:

  • RAVNOPRAVNOST – kroz jednaka prava i mogućnosti za svakog, bez obzira na pol, starost, obrazovanje, rasu, nacionalnost, društveni status, političke i religijske stavove i sve ostale vidove različitosti i
  • MIR i NENASILJE – kao osnovna razmišljanja i ponašanja.

Tokom dugogodišnjeg i predanog angažovanja uspeli smo:

  • Da unesemo pozitivne promene u romsku zajednicu;
  • Da osnažimo Romkinje da učestvuju u aktivnostima;
  • Da se prvi put organizovano pojavimo  na javnim mestima;
  • Da otvoreno progovorimo o položaju Romkinja u našoj sredini;
  • Da osnažimo žene I mlade da javno govore o svojim problemima;
  • Da uspostavimo saradnju  sa pojedinim ustanovama, institucijama i romskim liderima;
  • Da učestvujemo u kreiranju javnih politika, zvaničnih dokumenata na lokalnom i nacionalnom nivou;
  • Da učestvujemo u kreiranju udžbenika u kojima se govori o romskoj tradiciji i kulturi;
  • Da ukažemo na problem ranih i ugovorenih brakova i trgovine ljudima
  • Da realizujemo aktivnosti u različitim obrazovnim ustanovama (školama i fakultetima);
  • Da budemo članice Romsko ženske mreže Srbije, Mreže braniteljki ljudskih prava Rasinskog okruga i Mreže protiv siromaštva Srbije;
  • Da prepoznamo nedostatak ranog razvoja romske  dece i da se prvi u svom okruženju bavimo time;
  • Da organizujemo i učestvujemo u raznim akcijama, kampanjama i obeležavanjima važnih datuma;

Svaki od naših projekata se bavi diskriminacijom, te su oni usmereni na prevenciju ili na istraživanje o prisustvu u porodici, romskoj i široj zajednici (ovo se odnosi na žene jer su nam one u fokusu), ili na posledice diskriminacije.

Značajni projekti:

  • "Situaciono testiranje diskriminacije" u oblasti zapošljavanja i stanovanja (2013. godine) sa Poverenicom za ravnopravnost
  • "Otvoreno o diskriminaciji" (2020/2021), gde smo ispitivali prisustvo diskriminacije u medijskim izveštajima sa posebnim osvrtom na položaj učenika romske nacionalnosti u vreme proglašenja pandemije Kovida 19. Projekat je fokusiran na diskriminaciju u obrazovanju gde smo sa 5 osnovnih škola i 3 romske zajednice izradili mali akcioni plan za prevenciju diskriminacije u školama i sprovodili aktivnosti u skladu sa njim.

Romska obnova, saradnja i alternativa- ROSA

Organizacija Romska obnova, saradnja i alternativa- (ROSA) osnovana je u novembru 2005. godine u Leskovcu i bavi se temama u oblasti zaštite ljudskih prava kao što su borba protiv trgovine ljudima, ukidanje prakse ranog braka, reproduktivno zdravlje, rehabilitacija i podrška povratnicima po Sporazumu o readmisiji... Sprečavanje diskriminacije jedno je od načela koje organizacija sprovodi kroz projektne aktivnosti ali i u svakodnevnom radu.

Organizacija „ROSA“ organizuje seminare, radionice, tribine, okrugle stolove, izložbe i druge javne događaje sa ciljem jačanja romske zajednice.

Kroz realizaciju mnogobrojnih projekata razvili smo dobru saradnju sa Gradskom upravom Grada Leskovca i lokalnim institucijama i ustanova sa ciljem rešavanja problema romske zajednice i objavili dokumentarne filmove edukativnog i antidiskriminacionog sadržaja, kao i one o ranim brakovima u romskoj zajednici.

Preko organizacije „ROSA“ 2016. godine registrovali smo medijski portal - sajt ROMinfomedia, preko koga informišemo romsku i neromsku zajednicu o dešavanjima na lokalu, u Srbiji, regionu i Evropi.

„ROSA“ je 2010.godine je inicirala i učestvovala u izradi prvih lokalnih akcionih planova (LAP) za Rome koje je usvojila Skupštine grada Leskovca. Početkom aprila 2021.godine Gradsko veće Grada Leskovca na inicijativu organizacije „ROSA“ formiralo je Tim za izradu novih LAP-ova za Rome (2021.-2023.) u kome su dva člana iz naše organizacije.

Veliki deo rada organizacije usmeren je na poboljšanje položaja Romkinja sa fokusom na ekonomsko osnaživanje žena, a u tu svrhu je razvijen prvi Lokalni akcioni plan za ekonomsko osnaživanje Romkinja. Organizacija „ROSA“ aktivno deluje i na zaštiti dečijih prava i realizuje projekte sa ciljem zaštite dece i mladih i sprečavanja maloletničkih brakova.

Najznačajniji projekti:

  • “Borba za pravo na detinjstvo“ podržao je SWISS PRO 2018.- 2019. godine. Projekat je realizovan u gradovima, Lekovac i Vranje i još osam opština u Jablaničkom i Pčinjskom okrugu. Naše aktivnosti nastavio je da podržava Grad Leskovac.
  • „Mobilizacija zajednice za podršku ranom razvoju romske dece-Informisanje romske zajednice tokom pandemije covid 19“, podržan je od strane UNICEF-a sa ciljem zaštite dece i žena od nasilja u porodici.
  • ‘’ROSA’’ je informativni centar HELP-a za Jablanički okrug na projektu “Upravljanje migracijama i podrška povratu tražilaca azila“.

Udruženje Roma Novi Bečej

Udruženje Roma Novi Bečej registrovano je 17. juna 2000. godine. Mi smo feministička organizacija koja kroz aktivizam i specijalizovane usluge osnažuje Romkinje i druge višestruko marginalizovane žene za život bez diskriminacije i nasilja u Vojvodini.

Od 2007. godine aktivno vodimo SOS telefon na jezicima nacionalnih manjina, koji je danas licencirana socijalna usluga do 2023. godine. Primarni fokus našeg rada su Romkinje i druge žene sa iskustvom nasilja i diskriminacije iz manjinskih zajednica iz seoskih sredina.

Pružajući socijalne usluge savetovanja, upućivanja na institucionalne usluge i zastupanje na sudovima Udruženje se bavi i zaštitom Romkinja i drugih višestruko marginalizovanih žena od diskriminacije uključujući i institucionalnu diskriminaciju. Udruženje je od 2021. godine registrovano kao organizacija koja pruža usluge besplatne pravne pomoći u skladu sa zakonom i naše korisnice imaju mogućnost da budu zastupane na sudovima u slučaju težih oblika nasilja i diskriminacije.

Aktivno i u lokalnim romskim zajednicama, ali i medju seoskim ženama, Udruženje deluje sa ciljem jačanja rodne ravnopravnosti i zaštite žena i devojčica od nasilja i diskriminacije.

Ponosni smo na svoje javne marševe koji su od 2003. do 2020. svake godine organizovani 10. decembra, na Medjunarodni dan ljudskih prava i 21. marta, na Medjunarodni dan borbe protiv rasizma. Od početka pandemije obeležavamo ove datume aktivnostima na društvenim mrežama, jer smatramo da je veoma važno ukazivati na problem diskriminacije i rasizma koji su i dalje vidljivi u našem društvu.

Udruženje romskih studenata (URS)

Udruženje romskih studenata (URS) je osnovano 2000. godine u Novom Sadu i, iako je studentska organizacija, aktivno je i u drugim oblastima poput izrade politika (policy), zastupanja i mobilizacije zajednice.

Udruženje romskih studenata je reprezentativna organizacija studenata Roma na Univerzitetu u Novom Sadu, prepoznata članom 82. Statuta Univerziteta u Novom Sadu. Kao takva organizacija van redovnog izbornog procesa imenuje svake godine jednog člana u studentski parlament Univerziteta koji predstavlja studente Rome.

U tom smislu URS je fasilitirao izradu i usvajanje lokalnih akcionih planova u sedam opština u Vojvodini i Akcionog plana za zapošljavanje Roma u opštini Bečej.

Jedno od najvažnijih dostignuća organizacije je da je 2007. godine dobila prvu nagradu na konkursu Saveta Evrope za najbolji kratak film protiv predrasuda koju je uručio čuveni režiser Toni Gatlif. Takodje, 2018. godine Tempus Erasmus + fondacija uručila je URS-u specijalnu nagradu za primer dobre prakse u karijernom vođenju.

Organizacija je takođe delovala u oblasti izrade metodologije za rad sa muškom populacijom u romskoj zajednici radi sprečavanja dečijih brakova i u tu svrhu kreirala Priručnik za trenere, koji je omogućio Unicef.

Poslednjih godina Udruženje romskih studenata fokusirano je na aktivnosti u oblasti rada, zapošljavanja i preduzetništva u okviru kojih, uz podršku Nemačkog GIZ-a, realizuje programe obrazovanja za tržište rada, medijacije u zapošljavanju i podstiče preduzetništvo Roma.

Nezadovoljno položajem romske zajednice u Novom Sadu, 2020. godine Udruženje romskih studenata okupilo je 9 romskih organizacija iz Novog Sada u mrežu pod nazivom Romska inicijativa 21.

Organizacija je posvećena aktivnostima u borbi protiv diskriminacije Roma I Romkinja te je jedna od inicijatora online alata za evidentiranje I prijavu slučajeva kršenja prava Roma I Romkinja, tzv romskaplatforma I jedna od osnivačica saveza udruženja Alijansa protiv diskriminacije Roma.

Udruženje građana "Ternipe"

Udruženje građana Ternipe registrovano je na Svetski dan Roma, 8.aprila 2010. godine i od tada se bavi problemima Roma i Romkinja, a pre svega mladih. Cilj naše organizacije je integracija Roma i Romkinja u sve društvene tokove i obezbeđivanje boljih uslova života za romsku zajednicu.

Delatnosti i aktivnosti udruženja su: održavanje javnih tribina, okruglih stolova, seminara, radionica, edukacija iz svih oblasti; organizovanje i realizacija koncerata, predstava i performansa; volonterizam; rad sa mladima; rad sa Rokinjama; rad u medijima; humanitarne akcije; umrežavanje i saradnja sa drugim organizacijama.

‘’Ternipe’’ je udruženje iskusno u organizovanju seminara, radionica, tribina, javnih događaja, okruglih stolova. Organizacija deluje kroz edukacije, javna zagovaranja, lobiranja, savetovanja, terenski rad i direktno pružanje pomoći romskoj zajednici.

Ljudski resursi su jedna od najvažnijih vrednosti udruženja: deset obučenih vršnjačkih edukatorki i četiri vršnjačka edukatora za rad sa mladima u različitim oblastima (diskriminacija, timski rad, volonterizam, prevencija ranih brakova, prevencija trgovine ljudima, prevencija nasilja, rod i pol, forum teatar, radionice fotografije, tradicija i kultura Roma i druge teme značajne za romsku omladinu), dve sertifikovane facilitatorke za rad sa majkama i decom (rani razvoj deteta), terenski radnici, anketari, novinari, organizatori, administrator i koordinator Udruženja.

Na nacionalnom nivou smo članovi mreža: Anglunipe, Liga za dekadu Roma, Romska ženska mreža (koordinirajuća organizacija), Savez društava Roma republike Srbije, Nacionalna koalicija za sprečavanje dečijih brakova u Srbiji (koopresedavajuća organizacija), Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje, Eko mreža, Regionalni romski komitet, Pokret Opre Roma Srbije.

Kopredsedavajuća organizacija smo Nacionalne Koalicije za okončanje dečijih brakova i Alijanse protiv diskriminacije Roma i nalazimo se u registru Ministarstva omladine i sporta kao udruženje mladih.

Udruženje ima izuzetnu saradnju sa institucijama u Pirotu, sa kojima su zajednički kreirane javne politike za unapređenje položaja Roma i Romkinja i strateška dokumenta i oformljeni lokalni timovi sa ciljem jačanja multisektorske saradnje.

U saradnji sa institucijama izrađeni su sledeći dokumenti:

  • Lokalni akcioni plan za ekonomsko osnaživanje Romkinja u Pirotu
  • Lokalni akcioni plan za socijalno uključivanje Roma i Romkinja u Pirotu
  • Strategija za unapređenje položaja žena

Udruženje je imalo predstavnike u radnim grupama tokom izrade sledećih dokumenata:

  • Strategija za bezbednost
  • Strategija za mlade
  • Lokalni akcioni plan za decu

Udruženje građana Ternipe ima izuzetnu saradnju sa svim medijima na lokalu, kroz koju su realizovane emisije na romskom na lokalnom radiju Plus i Televiziji Pirot. Sarađujemo sa nevladinim organizacijama iz Pirota i mnogo njih širom Srbije.

Najvažnija dostignuća Udruženja građana Ternipe su:

  • Mladi Romi u akciji - među 10 najboljih volonterskih akcija programa Mladi su zakon, čiji su učesnici nagrađeni studijskom posetom Briselu, Evropskoj komisiji i EU Parlamentu;
  • Sertifikat ‘’Pouzdana organizacija’’ za uspešno poslovanje, koji izdaje Company Wall Business.

Aktivnosti koje organizacija sprovodi sa ciljem prevencije diskriminacije:

U partnerstvu sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, a uz podršku Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ), u okviru programa ,,Inkluzija Roma i drugih marginalizovanih grupa u Srbiji'', realizujemo projekat ,,Preduzimanje akcije protiv diskriminacije i netolerancije prema Romima u Srbiji'' čiji deo je kampanja ,,Upoznaj, ne sudi!''.

U saradnji sa Fondacijom za otvoreno društvo, udruženje je realizovalo projekat ‘’Odgovorno kroz život’’, na kome su obučeni vršnjački edukatori za temu diskriminacje; formirano po četiri mešovite grupe (romska i neromska deca) u četiri srednje škole u Pirotu. Cilj ovog projekta je bio upoznavanje neromske zajednice sa romskom zajednicom, radi sprečavanja diskriminacije; grupe su organizovale radionice za vršnjake u školi, a teme su bile diskriminacija, rani brakovi i obrazovanje.

Obuka iz oblasti prevencije diskriminacije i nasilja, realizovana kroz formiranje Forum teatra. Obuka je bila namenjena mladima od 15 do 30 godina iz osetljivih društvenih grupa, sa teritorije grada Pirota. Forum teatar je kasnije širom Srbije nastupao interpretirao slučajeve diskriminacije, kao i načine na koje može da se deluje na njeno suzbijanje.

Projekat ‘’Mladi protiv diskriminacije’’ u saradnji sa organizacijom ‘’Žene juga’’, uz finansijsku podršku Kancelarije za ljudska i manjinska prava Republike Srbije. U radionicama ‘’Mladi protiv diskriminacije’’ učestvovalo je 12 devojaka iz većinskog i romskog stanovništva.

Romsko- srpsko udruženje građana ’’Most 014’’

Romsko-srpsko udruženje građana Most 014 je dobrovoljno, neprofitno i nevladino udruženje, osnovano u Valjevu 2017. godine. Od samog osnivanja organizacija je imala kao glavni fokus borbu protiv ranih brakova, diskriminacije prema Romima i Romkinjama, nasilja i zanemarivanja dece.

Vodeci se svojom misijom organizacija je uspešno realizovala projekte sa ciljem sprečavanja ranih brakova, borbe protiv nasilja u porodici i projekte sa ciljem obaveznog zdravstvenog osiguranja za sve Rome i Romkinje.

Ciljevi organizacije:

  • Osnaživanje mladih iz osetljivih grupa
  • Promovisanje ravnopravnosti polova
  • Rad sa institucijama sa ciljem prevazilaženja predrasuda
  • Unapređivanje kvaliteta života osoba trećeg doba

‘’Društvo Roma Zaječar’’

Organizacija ‘’Društvo Roma Zaječar’’ je osnovana 11. novembra 1997. u Zaječaru.

Misija:

  • Opismeniti što veći broj romske dece kroz upis u predškolsku ustanovu, osnovnu i srednju školu.
  • Saradnja sa društvenim, kulturnim i sportskim organizacijama i srodnim udruženjima, preduzećima i privatnim preduzetnicima, opštinskim, gradskim i republičkim institucijama radi sprovođenja aktivnosti od zajedničkog interesa.
  • • Kreiranje i implementacija programa koji će podići stepen uključivanja Roma u sistem zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja.

Ciljevi organizacije:

  • Ostvarivanje, zaštita i unapređenje važećih zakona u oblasti nacionalnih manjina i zajednica kao manjinskih grupa.
  • Udruživanje Roma i etničkih zajednica radi zaštite njihovih statusnih interesa, poboljšanje ličnog standarda i socijalno-ekonomskog položaja
  • Ostvarivanje prava, podizanje statusa i položaja Roma I Romkinja i etničkih zajednica u porodici I društvu, radi zaštite ličnog integriteta i ljudskog dostojanstva.

Udruženje Društvo Roma Zaječar je do sada radilo na projektima sa mnogobrojnim donatorima, kako domaćim, tako i inostranim, od kojih bismo izdvojili nekoliko najznačajnijih za romsku zajednicu:

  • Donator – OSCE
    Obuka za traženje posla i pisanje CV-a za 60 Roma I Romkinja. Na ovom projektu Udruženje Društvo Roma Zaječar je bila partnerska organizacija , ali je imalo veliku ulogu u koordinisanju projektnih aktivnosti i postiglo zapažene rezultate u romskoj zajednici, u institucijama i kod poslodavaca, dok je nosilac projekta bio grad Zaječar, koji je upravljao sredstvima.
  • Donator – Gradska Uprava Zaječar
    Projekat “Kultura i tradicija stara više od 10 vekova” je imao za cilj da opiše tradicionalne romske slave i običaje kroz dokumentarni film i na taj način ih sačuva od zaborava. Ovim projektom približena je romska kultura I tradicija većinskoj zajednici.
  • Javni radovi “Zelena površina” – su imali za cilj uključivanje romske populacije u radno angažovanje, kako bi stekli radnu naviku i pokazali njihovu posvećenost radu i odgovornost i bili upućeni u proces konkurisanja na drugim konkursima za zapošljavanje. Napravljena je baza podataka romskih radnika koji su uvek spremni za rad.
  • Donator- Savet Evrope
    Projekat ROMACTED imao je za cilj osnaživanje romske zajednice kroz pomoć ljudima da koriste svoja osnovna prava i unapređuju lične kapacitete i veštine i da se organizuju kako bi zastupali svoje interese u rešavanju problema čitavih zajednica, kao i jačanje posvećenosti institucija, njihovih kapaciteta, znanja i veština u radu na inkluziji Roma i Romkinja i primeni koncepta dobre uprave. Kroz projekat je osnažena romska zajednica na lokalu, osnovana socijalna zadruga, podeljeni higijenski i novogodišnji paketi u romskoj zajednici, ublažena kriza tokom pandemije Covid-19 u obrazovanju podelom tablet računara srednjoškolcima. Udruženje Društva Roma Zaječar se može pohvaliti time da je jedino na teritoriji Republike Srbije dobilo podršku Saveta Evrope, gde je bilo direktno nosilac projekta, dok su ostala Udruženja bila partneri, a nosioci projekta bile su jedinice lokalne samoprave.
  • Donator – Ministarstvo zdravlja Republike Srbije
    Projekat “ Zdravlje nas povezuje”, je imao za cilj poboljšanje uslova života Roma kroz poboljšanje higijenskijh uslova u domaćinstvima, podizanje nivoa zdravstvene kulture I edukacije za mlade Rome I Romkinje, poboljšanje opštih uslova života u delovima grada u kome žive romske porodice kroz dezinfekciju, deratizaciju I dezinsekciju. Podignuta je svest o značaju promene loših navika I uslova života. Smanjen je broj obolelih kroz unapređenje higijenskih navika, a romska populacija informisana o tome kome da se obrati ukoliko ima ikakav zdravstveni problem.
  • Donator - Asocijacija za seksualno I reproduktivno zdravlje Srbije
    Projekat “Merck” ima za cilj da kroz organizovanje radionica podigne svest mladim Romima I Romkinjama na temu seksualnog I reproduktivnog zdravlja. Tokom projekta je obučeno nekoliko vršnjačkih edukatora iz romske zajednice, koji od početka projekta, pa sve do danas konstantno rade na prevenciji seksualnog zdravlja. Osnovana je i grupa za samopodršku, koja obilazi romske porodice na terenu i pruža im adekvatnu podršku I pomoć.
  • Donator – Nacionalni demokratski institut
    Program pod nazivom “Romska platforma” ima za cilj da pomogne u prikupljanju i praćenju slučajeva diskriminacije i nasilja nad Romima u Srbiji, kao i da pomogne Romima i Romkinjama koji su izloženi ovakvim kršenjima ljudskih prava da saznaju kome da se obrate i kako da reše problem. Naše Udruženje je partner u ovom programu, a uključene su još dve organizacije, Udruženje romskih studenata iz Novog Sada i Romani Asvin iz Kruševca.
  • Donator – Swiss Pro
    Projekat pod nazivom “Zdravlje nas spaja” ima za cilj da postigne adekvatan I jednak pristup sanitarnim I higijenskim uslovima za sve stanovnike u podstandardnim romskim naseljima omogućavajući im da žive dostojanstveno u vreme i nakon pandemije Covid -19. Ovim projektom obuhvaćene su četiri romske porodice u selu Rgotina. Partner na ovom projektu je grad Zaječar.

Žikica Asković

Menadžer Alijanse protiv diskriminacije Roma,
Podpredsednik UG Ternipe

Od rane mladosti sticao volonterska iskustva u organizacijama civilnog društva iz Pirota i Niša, angažujući se na različitim aktivnostima u oblasti unapređenja ljudskih prava u Srbiji. Aktivan u zaštiti prava ranjivih kategorija stanovništva: pre svega Romske nacionalne manjine, osoba sa invaliditetom, LGBT populacije, migranata…

Profesionalnu karijeru projektnog menadžera i vršnjačkog edukatora razvijao u organizacijama: UG Ternipe, Pralipe, Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje Srbije, Regionalni omladinski centar, Grupa za decu i mlade Indigo…

Rukovodio projektima koji su za cilj imali unapređenje ljudskih prava:

  • Preuzimanje akcije protiv diskriminacije i netolerancije prema Romima u Srbiji;
  • Solidarni odgovor na Covid 19;
  • Moje telo, moja prava;
  • Odgovorno kroz život;
  • Zatvaranje jaza između mladih iz lokalne imigrantske populacije;
  • Jačanje kapaciteta lokalnih i nacionalnih aktera za pružanje socijalnih usluga…

Rukovodi projektom Kampanja za osnaživanje romske zajednice za suzbijanje diskriminacije.

Više o meni na blogu Bojane Savić

Alijansa protiv diskriminacije Roma